LOKACIJA: Lepoglava
FAZA: Dovršen
GODINA DOVRŠETKA: 2009
Godine 2009. Lepoglavska čipka je uvrštena na reprezentativnu UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine. Povijest izrade čipke u Lepoglavi seže u 15. stoljeće kad su umjetnosti i tehniku izrade čipke za potrebe ukrašavanje crkvenog ruha u Hrvatsku na područje Lepoglavi donijeli pavlini. Umijeće izrade čipke postupno je prihvaćeno među seoskim stanovništvom i ostaje tradicija do danas. Lepoglavska čipka svoj pravi procvat ostvaruje krajem 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja popularizira čipku te je oplemenjuje narodnim ornamentom. Poslije 1. svjetskog rata njezin rad nastavlja Danica Brossler. To razdoblje je doba najvećeg procvata lepoglavskog čipkarstva. Tako lepoglavska čipka osvaja zlatno odličje na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937 godine te brončanu 1939. u Berlinu. Tehnika izrade lepoglavske čipke je čipka na batiće.
Uz UNESCO valja istaknuti i da je u registru kulturnih dobara RH na području Lepoglave i okolnih naselja upisano 12 kulturnih dobara, a od 33 kulturna dobra nacionalnog značenja u RH, dva su u Lepoglavi. U Lepoglavi je nastao i Gazophylacium, prvi latinsko-hrvatski rječnik.
Tijekom 2020. tradicijske vještine izrade predmeta od rogoza, ražene slame i suhog kukuruznog lišća (komušine) u Kamenici i Višnjici dobile su status nematerijalnog kulturnog dobra kako to definira Zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine.
